Endometrioza

Endometrioza označava prisustvo stanica endometrija koje u normalnim uvjetima oblažu unutrašnjost materišta (cavum uteri) izvan šupljine maternice: na jajnicima, jajovodima, okolnim (mokraćni mjehur, crijevo) ili udaljenim organima (pluća). Kako i raseljene stanice endometrija posjeduju u većoj mjeri estrogenske receptore (40 - 60%), na opisanim lokalizacijama dolazi do imitacije menstruacijskog ciklusa, te krvarenja u vrijeme menstruacije. Kako ova krv nema mogućnost otjecanja dolazi do stvaranja cista (čokoladne ciste), koje pak mogu pucati, iritirati okolno tkivo te dovoditi do nastanka ožiljaka i/ili priraslica u trbuhu. Ako je tkivo endometrija prisutno u jajovodima nerijetko dolazi do neprohodnosti jajovoda.

Endometrioza se češće javlja familijarno, uobičajeno u žena između 25 i 49 godina. Genetski potencijal za endometriozu ne mora se očitovati sve dok nije potaknut stilom življenja ili čimbenicima okoliša. Ova bolest obično prestaje s menopauzom, a hormonska nadomjestna terapija može bolest reaktivirati. Postoji nekoliko teorija o nastanku endometrioze, no međutim niti jedna ne daje odgovor zbog čega vlastite imunološke stanice ne prepoznaju tkivo na stranom mjestu i ne odstrane stanice endometrija u samom početku endometrioze. Diskutiraju se različiti defekti u imunološkom sustavu, ali i utjecaj toksičkih tvari (npr. dioksini). Endometrioza je u biti dobroćudna bolest, a njena maligna alteracija se veoma rijetko javlja.

Bolest je prisutna u 4 - 10% ginekoloških pacijentica, a slučajno se nalazi i do 60% pacijentica koje se liječe od neplodnosti. Iako bolest može perzistirati bez simptoma, češće su prisutne tegobe. Tipični simptomi endometrioze su kronična bol u trbuhu, odnosno maloj zdjelici, bolovi prilikom spolnog odnosa, veoma bolne menstruacije, infertilitet, bolno pražnjenje mjehura ili crijeva, pojačan kemijski senzitivitet i/ili ekstenzivne alergije, i povremeno autoimune bolesti kao što su lupus ili thyreoiditis Hashimoto.

Mogućnost dijagnostike: Endometrioza se može sigurno dijagnosticirati isključivo laparoskopijom. Već simptomi u skladu s endometriozom kao što su bolovi u maloj zdjelici, bilo da se radi o bolnim menstruacijama, bolovima kod spolnog odnosa ili bolovima neovisnim o odnosu ili mjesečnici upućuju na endometriozu. Ultrazvučna dijagnostika - nalaz manjih ili većih homogenih, hipoehogenih cističnih tvorbi na jajnicima postavlja sumnju na endometriozu.

Liječenje: Liječenje je u principu dvojako: konzervativnim putem - hormonska terapija, ili kirurškim putem, odnosno kombinacijom ovih metoda. U okviru hormonske terapije koriste se GnRH analozi, gestagenska substitucija ili u blažim slučajevima niskodozirani oralni kontraceptivi s jakom gestagenskom komponentom. Uobičajena je kontinuirana primjena hormonske terapije tijekom 6 mjeseci. Novija istraživanja ukazuju na slične rezultate u terapiji endometrioze primjenom gestagena danazola i GnRH analoga. Kirurška terapija endometrioze obuhvaća dijagnostičku i istodobno operativnu laparoskopiju (pri čemu se odstrane vidljiva endometriotička žarišta), kao i second-look laparoskopiju (kontrolna laparoskopija). U liječenju neplodnosti kod neuspjeha kirurškog i medikamentoznog liječenja, primjenjuju se metode umjetne oplodnje.




Izvor: http://www.poliklinika-harni.hr/teme/neplodn/06endometrioza.asp